Maslovare: Primjedbe na Studiju uticaja na životnu sredinu projekta eksploatacije uglja

Autor: Slaven Šubara / Datum: 16.09.2016. 19:20

Grupa građana iz Kolone u mjesnoj zajednici Maslovare je uputila primjedbe na Studiju uticaja na životnu sredinu projekta eksploatacije uglja na PK "Maslovare". Primjedbe prenosimo u cjelosti :

GRUPA GRAĐANA KOLONE
MJESNE ZAJEDNICE MASLOVARE

MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREĐENjE,
GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
B A Nj A L U K A

Predmet: Primjedbe na Studiju uticaja na životnu sredinu projekta
eksploatacije uglja na PK „Maslovare“- Kotor Varoš

Na vašem sajtu našli smo informaciju, odnosno obavještenje o javnom uvidu i javnoj raspravi na Studiju uticaja na životnu sredinu projekta eksploatacije uglja na površinskom kopu Maslovare – Opština Kotor Varoš koju je uradio Rudarski institut Prijedor.
Imajući u vidu činjenicu da se radi o nacrtu dokumenta, da je isti, kako se vidi iz obavještenja, bio na javnoj raspravi u prostorijama Mjesne zajednice Maslovare na kojoj nije bio prisutan niko iz organa Mjesne zajednice niti građana kojih se najneposrednije tiče buduća eksploatacija uglja jer je to bilo sakriveno od istih, koristimo priliku da iznesemo nekoliko osnovnih primjedbi na ponuđenu Studiju uticaja i odmah da naglasimo potpuno neprihvatljivu u praksi iz više razloga.
Ne sporimo činjenicu da je studiju uticaja uradila licencirana kuća, odnosno Rudarski institut Prijedor, ali od iste bismo morali dobiti daleko više odgovora kako zaštititi životnu sredinu koja se tiče samih građana nastanjenih samo nekoliko metara od površinskog kopa. Puko prepisivanje i navođenje propisa i utvrđenih uslova koje je drugi organ propisao investitoru nije nam ni od kakve utjehe. Postavlja se pitanje da li je nosilac izrade studije obavezan da se pridržava zakonom propisanih uslova i drugih već utvrđenih i propisanih uslova od strane nadležnih republičkih organa.

Naime, Odlukom o ograničavanju saobraćaja na lokalnim i nekategorisanim putevima Opštine Kotor Varoš za teretna motorna vozila ograničen je, odnosno zabranjen saobraćaj na lokalnim putevima, pa samim tim i na lokalnom putu Maslovare - Borci za sva motorna vozila čije osovinsko opterećenje prelazi 6 tona. Kako je onda moguće predvidjeti da se rudniku planira pristupni put i transport uglja upravo ovim putem? Imajući u vidu da je širina lokalnog puta Maslovare Borci na pojedinim dijelovima koji prolazi neposredno pored naših kuća u osnovi 3,5 metara, da se ni pod kojim zakonskim uslovima ne može prekategorisati jer ne zadovoljava niti jedan uslov propisan Zakonom o javnim putevima, osnovano postavljamo pitanje svrhe izrade studije uticaja.

Mi smo kategorični i odlučni da se tim putem ne može vršiti transport iskopanog uglja. U dosadašnjoj nelegalnoj eksploataciji i prodaji iskopanih količina uglja nastale su štete na našim stambenim objektima koje su udaljene samo jedan metar od puta, odnosno traga točkova kamiona kojim je vršen izvoz iskopanog uglja.
Uz to što na lokalnom putu nema zaštitnog pojasa, a Zakon o javnim putevima propisuje zaštitni pojas širine najmanje 5 metara, navedeni lokalni put ne može podnijeti ni povećanu učestalost, odnosno frekventnost kretanja motornih vozila iz više razloga, a navešćemo samo neke.

Lokalnim putem kreću se mještani, a posebno osjetljiva kategorija je učenici koji idu u školu. Stravično izgleda pogledati velike kamione sa gumama većim od samih učenika kako se mimoilaze navedenim putem. Djeca se bukvalno „kače“ za ogradu kako ga ne bi pokupio kamion svojim točkovima. Sama pomisao o mogućim nesrećama je stravična.
Nesnošljiva buka koju proizvode kamioni u prolazu. Ograničenje brzine kretanja lokalnim putem ne smanjuje buku koju proizvode kamioni, a već smo naveli da se ulazna vrata u individualne stambene objekte nalaze na dva tri metra i to od osovine lokalnog puta, a od osnovne škole manje od 100 metara. Apsurd je da se u studiji pominju dva mjerna mjesta buke, a ista se nije mjerila tamo gdje je najveća, u objektima pored puta ili u prostorijama osnovne škole.
Vibracije koje proizvode teške mašine i transportni kamioni su van svake dozvoljene mjere u individualnim stambenim objektima i takvog su intenziteta da prave zemljotrese većih amplituda koje izazivaju trajna oštećenja na objektima. Zamislite život u individualnom stambenom objektu koje pretrpi 30 – 40 , a možda i više puta dnevno podrhtavanje tla!

Ugroženost vodosnabdijevanja lokalnog stanovništva je izuzetno velika. Kako se u samoj studiji navodi da su na obodu površinskog kopa smještena dva bazena za snabdijevanje stanovništva vodom za piće. Već se pokazalo klizište iznad bazena za vodu u rascjepu od preko 100 metara i postoji objektivna opasnost da se isti „otkližu“ u rudarsko okno. Mještani, koji su svojim sredstvima u najvećoj mjeri izgradili vodovod, nemaju nikakvu sigurnost u pogledu urednosti snabdijevanja pitkom vodom.
Pitanje odvoda oborinskih voda, prije svega onih koja se slivaju sa deponije jalovine nije riješeno. Ove vode već sada završavaju u dvorištima okolnih kuća koje su na udaljenosti od 40-50 metara. U nacrtu studije se naglašava da ne postoji bojazan od podzemnih voda jer je nivo rječice Kruševica niži od najniže tačke planiranog kopa, što je u osnovi tačno. Međutim, postoji bojazan da se cijelo brdo spusti do rječice Kruševica tim prije jer je već sada prisutna erozija terena – nasipa jalovine koji je nastao ranije podzemnom eksploatacijom uglja.

Zagađenje vazduha, degradacija i zagađenje zemljišta imaće trajni karakter kako na samu konfiguraciju terena tako i na životnu sredinu i zdravlje stanovnika. Ako se uzme u obzir planirani broj radnika na radovima u rudniku, ukupno 12 radnika među kojima je direktor i tehnički rukovodilac te rukovaoci mašina (niko nije iz Maslovara), onda je jasno da zapošljavanja lokalnog stanovništva gotovo da i neće biti ili samo pomoćna radna snaga. Opravdano se nameće misao šta lokalna zajednica dobija otvaranjem ovog rudnika. Sigurno je da slijedi povećana migracija lokalnog stanovništva iz razloga očuvanja zdravlja budućih pokoljenja. Radi se o eksploataciji neobnovljivih resursa od kojih gotovo nikakve koristi nema lokalno stanovništvo, Mjesna zajednica Maslovare pa ni Opština Kotor Varoš.
Šta mi to i za čiji interes prodajemo?

Dakle, pitanja ima mnogo, a odgovora za lokalno stanovništvo skoro pa i da nema. Zato ćemo apostrofirati nekoliko rečenica iz predložene Studije uticaja na životnu sredinu da “procjena uticaja na životnu sredinu predstavlja preventivni upravljački instrument zaštite životne sredine, zasnovan na izradi studije i sprovođenju konsultacija uz široko učešće javnosti i na analaizi alternativnih mogućnosti, sa ciljem da se prikupe podaci i predvide štetni uticaji određenih projekata na razne prijemnike u životnoj sredini...“ . Komentar na napred navedeni navod je nepotreban. Javnost uopšte nije bila uključena niti joj se prezentovale prednosti i nedostatci i štete koju će na životnu sredinu trajno ostaviti otkopi. Predložena studija ne nudi ni jedno alternativno rješenje niti je konsultovana javnost niti je bazirana na stvarnom stanju na terenu. Ona je izrađena da uopšteno govori o nekim situacijama za bilo šta i bilo gdje, a kao rješenja nudi ono što je koncesionar uradio ili planira u praksi, a to je da nam uništi našim vlastitim sredstvima izgrađeni put, naše kuće koje se nalaze duž puta za koje imamo građevinske i upotrebne dozvole, našu i naših pokoljenja bezbijednost, ugrožavaju bezbijednost saobračaja i kretanja pješaka, prije svih učenika osnovne škole, da nam donesu zagađen vazduh i vode, da nam trajno degradira zemljište, nepodnošljivu buku i vibracije, jedostavno rečeno da nam trajno umanje kvalitet života i prisile na iseljenje. Ako je u pitanju širi društveni interes, onda očekujemo da nadležni republički i opštinski organi utvrde i odrede da se radi o opštem interesu, što iza sebe povlači drugačije konsekvence za sve, pa samim tim i za nas koji smo najdirektnije ugroženi otvaranjem rudnika.

Na kraju postavljamo sebi pitanje, pitanje svim građanima Mjesne zajednice Maslovare, građanima opštine Kotor Varoš narodskom izrekom „je li vrijedno klati vola za kilogram mesa“.
Svakako da nije, rećiće svako. Građanima Maslovara, sadašnjim pa i budućim, neće pripasti ni kilogram mesa ali će mu ostati trajne posledice u promjenu konfiguracije terena, narušene flore i faune, zagađenog vazduha, nesnošljive buke, aktiviranih klizišta, povećane opasnosti od plavljenja privatnih posjeda, povećane migracije i napuštanja svojih ognjišta, zatvaranja škole i td.

Znamo kako se „isplaćuju“ koncesione naknade lokalnoj zajednici od 2% na prikazanu dobit, a ogromne količine crnog zlata se izvade, a njegova vrijednost se umanji malim fakturama drugim firmama, tako da je ukupan iznos prikazane dobiti više nego simboličan. O životnim uslovima i iskustvima stanovnika drugih sredina, gdje radi rudnik otvorenog kopa, je više nego zabrinjavajuće govoriti. Normalnog života nema, buka, prašina, dim, uništeni putevi, avetiljski izgled mjesta...

 

Autor teksta: Slaven Šubara

Slaven Šubara

Iza mene je deset godina iskustva i rada u najboljim elektronskim medijima u regionu. Koristim najsavrmenije tehnike i mogućnosti koje danas pružaju internet i socijalne mreže. Dokaz za to je i portal ispred Vas koji koristi sopstveni CMS prilagođen potrebama KVoruma. Moja parola je rad, red, disciplina, srce, ruke, lopata. Samo znanjem i stalnim radom na sebi možemo ići naprijed. I sve najbolje stvari u životu tek treba da se dese, ni manje ni više već spontano…